VIJESTI

44. Sajam sljive - Zakljuci 2. kongresa o pcelarstvu

U sadašnjim uvjetima pčelarska proizvodnja je organizirana u okviru udruga i saveza, a često pčelari obavljaju svoju djelatnost potpuno individualno. Poslednjih godina prisutna su poboljšanja u području zakonske regulative i standardizacije koja je ipak još uvijek siromašna i nedovoljna, a cjelokupan institucionalno pravni okvir je nekonzistentan.

Cilj kongresa je da ujedinimo akdemsku zajednicu iz oblasti pčelarstva, poljoprivredne proizvođače, prehrambenu industriju i iskusne pčelare kako bi prezentirali svoja znanja s ciljem da se to znanje upotrijebi za razvoj pčelarstva i razvoj ruralnih područja općenito.

Jedan od ciljeva je ukazati na osnovne nedostatke institucionalnog i pravnog okvira u sektoru pčelarstva i proizvodnje pčelinjih proizvoda te preporučiti efikasnija rješenja.

Tim povodom, na prijedlog menadžmenta 2. Kongresa o pčelarstvu i pčelinjim proizvodima učesnici Kongresa usvajaju sljedeće

ZAKLJUČKE
  1. Pčelarskoj proizvodnji u BiH je neophodno povećanje produktivnosti, unapređenje osiguranja kvalitete ali i povećanje efikasnosti i učinkovitosti. U tom pogledu je potrebno povećanje broja poluprofesionalnih i profesionalnih pčelara.
  2. Izražena je potreba za unapređenje pčelarske infrastrukture u pogledu nabavke vozila za selidbu košnica uz povoljnijie uslove registracije takvih vozila te nabavke SMS vaga, opreme za kontrolu proizvoda na terenu ali i uspostavu sporazuma sa ovlaštenim institucijama za redovnu i sustavnu kontrolu pčelinjih proizvoda.
  3. Patvorenje pčelinjih proizvoda u BiH i široj okolini dovodi do nelojalne konkurencije i nepovjerenja kupaca. Uz to prisutan je i uvoz meda niske kvalitete uz obaranje cijene domaćem kvalitetnom medu. Zbog toga je neophoda izgradnja sustava kontrole proizvodnog lanca i uspostava zakonskog okvira sljedljivosti uz kontrole pčelarskih proizvoda na tržištu kao i kontrola unutar pčelarskih udruga.
  4. Predlaže se sistemsko rješenje mjera zaštite od patvorenog meda uvođenjem zaštićene tegle za bosanskohercegovački med, koja bi bila isključivo dostupna BiH pčelarima. Provoditelji mjere trebaju biti krovna udruženja pčelara u suradnji sa nadležnim ministarstvom. Uvozni med ne bi bio pakovan u zaštićene tegle. Patvoritelji ne bi mogli doći do zaštićene tegle za BiH med.
  5. Evidentne su pojave umiranja pčelinjih društava zbog nestručne i nekoordinirane upotrebe pesticida pa neophodno pravno i institucionalno uređenje kemijskog (u skladu sa Zakonom) tretiranja biljaka u svrhu sprečavanja implikacija na život i zdravlje pčela. Posebno je neophodno kvalitetnije uređenje državnih programa zaštite od bolesti pčela kao i zaštite od predatora. S tim u vezi usko je povezana potreba zakonskog reguliranja i uspostave legislative za katastar pčelinje ispaše.
  6. Neophodno je institucionalno urediti područje uzgoja matica kroz uspostavu sustava testiranja i rangiranja proizvođača matica po kvaliteti na godišnjoj razini, kao i uvođenju legislative o državnim poticajima za proizvodnju matica.
  7. Na cijelom prostoru BiH prisutno je nedovoljno poznavanje tehnologije proizvodnje matične mliječi, polena, propolisa, voska i pčelinjeg otrova, ali i proizvoda u čiji sastav se oni ugrađuju. Održivost pčelarske djelatnosti može se bazirati na znanju u ovoj oblasti gdje se postižu veći prihodi i veći profit.
  8. Neke vrste pčelinjih proizvoda imaju posebnu vrijednost jer njihov sastav je uvjetovan prirodnim nasljeđem biljaka u BiH, pa posebnu pažnju treba posvetiti institucionalizaciji u proizvodnji pčelinjih proizvoda sa geografskim porijeklom.
  9. Uvjeti za poboljšanje kvalitete i povećanje prihoda su: standardizacija pčelinjih proizvoda, organsko pčelarstvo, zaštita pčelarskih proizvoda i njhovih robnih marki, pravno uređenje informiranja potrošača i deklariranje pčelinjih proizvoda itd. Akademska zajednica, resorna ministarstva kao i organizacije pčelara posebno trebaju usmjerene na podizanje svijesti o važnosti pčelarstva kao privredne grane te za edukaciju u području pčelarstva i proizvodnje pčelinjih proizvoda.
  10. Institucionalno pravni okvir je osnova za razvoj i jačanje pčelarstva i proizvodnje pčelinjih proizvoda. Izgradnjom i jačanjem institucionalno pravnog okvira stvaraju se uvjeti za povećanje broja profesionalnih pčelarakao i poboljšanje kvalitete i plasmana pčelinjih proizvoda. U svrhu jačanja Institucionalno pravnog okvira nophodno ostvariti bolji status pčelarstva u državnim tijelima i nadležnim ministarstvima poljoprivrede. Minimum u uspostavljanju pravnog okvira neophodog na svim razinama je Zakon o pčelarstvu.


Gradačac, 25.08.2017. godine