VIJESTI

Dr. Sumedina Spahić Vukojević: Prozivodnja šljive na području Gradačca se ne nalazi u zavidnom položaju

Prije mjesec dana Sumedina Spahić Vukojević odbranila je na Poljoprivrednom fakultetu Selçuk Univerziteta u Konyi (Republika Turska), na odsjeku ekonomija poljoprivrede, doktorski rad „THE STRUCTURAL ANALYSES AND DEVELOPMENT OPPORTUNITIES OF PLUM PRODUCTION IN GRADACAC PROVINCE, BOSNIA AND HERZEGOVINA“ (Strukturna analiza i razvojne mogućnosti proizvodnje šljive na području Gradačačke provincije, Bosna i Herzegovina). Autorica je rodom iz Gradačca gdje je zavšila os¸jnovnu i srednju školu a diplomirala je i magistrirala na Poljoprivredno-prehramenom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Zahvaljujući Republici Turskoj doktorsku disertaciju je pripremala i odbranila na Univerzitetu u Konyi. Iako je za svoj diktorski rad mogla izabrati internacionalnu temu ipak se odlučila za šljivu i rodni Gradačac. - S obzirom da sam rođena u Gradačcu, željela sam da na neki način ovim svojim radom doprinesem razvoju ove za gradačačko područje najvažnije voćarske kulture. Moje istraživanje na području općine Gradačac je urađeno 2017-2018. godine sa 65 proizvođača šljive. Zahvaljujući stalnim kontaktima sa stručnjacima iz poljoprivrednog sektora u BiH utvrđeni su strateški pravci razvoja proizvodnje šljive na ovom području, rekla je dr. Sumedina Spahić Vukojević.

Gradačac je tradicionalan voćarski kraj. Prvenstveno se uzgaja šljiva kojoj je posvećena jedna od najznačajnih manifestacija u Bosni i Hercegovini „Sajam šljive”. Proizvodnja šljive na području Gradačca i okoline ima važan privredni značaj. Ovo područje je odavno poznato po ovom voću, jer su se značajne količine svježe i suhe šljive izvozile na evropsko i svjetsko tržište. Nažalost, u posljednjih nekoliko godina gradačački proizvođači se susreću sa jako velikim problemima plasmana i otkupa šljive. Analiza je pokazala da najveća količina šljiva na ispitivanim gazdinstvima prodaje se u svježem stanju (94,98 %), suha šljiva je zastupljena u jako malim količinama svega 3,01 % dok se jedan manji dio šljive prerađuje i prodaje u rakiji 2,01 posto. Također, cijene šljiva na području Gradačca iz godine u godinu stalno se mijenjaju, uz stalni pad. Zbog toga 74 posto anketiranih proizvođača ne razmišlja o novim zasadima šljive. O organskoj proizvodnji gotvo da se i ne razmišlja. Kažu da je proizvodnja na usitnjenim parcelama nerentabilna, da nisu dovoljno motivirani, nemaju adekvatnu podršku vlasti, izostaje regresiranje nabavke đubriva, zaštitnih sredstava i naftnih derivata. Primjetan je nedostatak hladnjača ali i veoma mali procenat stavljanja na tržište šuhe šljive.

Dr. Sumedina Spahić Vukojević smatra da je u narednom periodu nepohodno dati podršku proizvođačima šljiva koji se trebaju edukovati, modernizovati proizvodnju, imati hladnjače, sušnice i stvoriti prepoznatljiv brend gradačačke šljive o kojoj se nedovoljno govori. - Prozivodnja šljive na području Gradačca se ne nalazi u zavidnom položaju. Još uvijek se radi o jednom tradicionalnom načinu proizvodnje, kojim sigurno ne možemo biti konkurenti na stranom tržištu. Poljoprivrdne institucije na općinskom, kantonalnom, federalnom nivu trebaju biti uključene u proizvodnju ove voćarske kulture. Stalnim praćenjima, edukacijama proizvođača trebaju da pružaju relevantne informacije za poboljšanje proizvodnje šljive na ovom području, istakla je Sumedina Spahić Vukojević na 46. Međunarodnom sajmu poljoprivrede i prehrambene industrije – Sajmu šljive u Gradačcu, prezentirajući zaključke i preporuke doktorskog rada.