VIJESTI

Održano predavanje o savremenom uzgoju kornišona

Jedna od poruka sa ovogodišnjeg 43. Međunarodnog sajma poljoprivrede i prehrambene industrije je da se mora zaštiti domaća proizvodnja i pronaći mehanizmi kako bi najprepoznatljiviji brendovi šljiva, malina i kornišon našli svoje mjesto na tržištu EU. Upravo je uzgoj kornišona jedna od najpopularnijih povrtlarskih djelatnosti, ali zbog uvedenih mjera zaštite uvoza u EU proizvođači i izvoznici iz Bosne i Hercegovine su se ove godine susreli sa velikim problemima. Poljoprivrednik iz Živinica Sadik Karić proizvodnjom kornišona bavi se više od 10 godina, odnosno od momenta kada se pojavio na ovim prostorima.

„Radi se o kulturi koja je na našim prostorima najisplativija iz oblasti povrtlarstva, a to su pokazala i određena istraživanja. Ukoliko postoje adekvatan i siguran otkup, stabilne cijene i podrška od države, proizvodnja je definitivno isplativa. Ostale stvari možemo kontrolisati, međutim ako ovdje nastanu problemi onda se isplativost dovodi u pitanje“, kaže Karić.

Kako bi podstakli poljoprivrednu proizvodnju, ali i dali smjernice proizvođačima na Gradačačkom sajmu je u organizaciji Syngente održano predavanje o savremenom uzgoju kornišona. „Ukoliko radite ispravno, isplativost uzgoja kornišona je velika. Ključ uspjeha je berba svaki dan, jer ako ga ne beremo četiri dana, kornišon pada. Imamo pogodno zemljište za uzgoj ovog brenda i to je prilika koju treba iskoristiti“, rekao je predstavnik Syngente Emir Sejdić.

Tokom proizvodnje kornišona, ističe proizvođač Sadik Karić, poljoprivrednici trebaju obratiti pažnju na dva segmenta, a to su priprema zemljišta i sadni materijal. „Kornišon je kultura koja zahtijeva veliku količinu vode, stoga poljoprivrednici moraju imati obezbijeđene sisteme za navodnjavanje. Također, mora se koristiti kvalitetan sadni materijal, jer ako nije dovoljno kvalitetan, prinosi su automatski manji i lošiji“, rekao je Karić.

Nedim Šerifović, agronom iz živiničke firme Agrona dodaje kako je u zadnjih par godina krenula ekspanzija kornišona pošto je potražnja za njim u EU postala velika. Ove godine se desila hiperprodukcija tako da je i prerodio, pa je i potražnja za njim nešto manja. Iz Agrone, pak, poručuju da imaju čvrste ugovore sa kooperantima i da otkup ne dolazi u pitanje. Mladi agronom porijeklom iz Srebrenika također je istakao zadovoljstvo isplativošću i podsticajima države za uzgoj kornišona.

„Uzgajanje kornišona je isplativo. Jedna porodica može da živi od uzgoja na jednom dunumu, samo treba da se dobro potrudi. Poljoprivrednici sada imaju dostupnu stručnu pomoć i sav potreban repromaterijal, bitan je samo rad. Također, imaju dobru podršku države koja daje jedinstvene podsticaje. Međutim, osim podsticaja Vlade FBiH sve zavisi od kantona i opština, odnosno da li oni dodatno podstiču svoje poljoprivrednike“, završio je Šerifović. Iz ministarstva poljoprivede, vodoprivrede i šumarstva Republike Srpske su poručili kako je proizvodnja kornišona do ove godine bila vrlo profitabilna djelatnost, ali su se javili i određeni problemi. Ministarstvo je svojim programom za podsticaje predvidjelo određena sredstva i za uzgoj kornišona. Konkretno, to su podsticaji do 15 pfeninga po jednom kilogramu, čime se podstiču i otkupljivači da se organizuju i da na taj način podstiču proizvodnju. Ova godina je bila teška za plasman kornišona i pred nadležnim je da što prije pokušaju stabilizovati stanje kako bi se obezbijedio siguran otkup i plasman na tržište EU, poručeno je sa skupa u Gradačcu.